Cilj i svrha osnivanja Udruge je zaštita životinja, s naglaskom na posebno zaštićene životinjske vrste, gmazovi - zmije, dabrovi i druge životinje.
Udruga Zmijolovac jedina u Hrvatskoj ima odobrenje za izmještanje zmija!
Pogledajte Rješenje Ministarstva zaštite okoliša i energetike.
RTL-ova Potraga donosi priču o dvojcu koji cijeli život lovi otrovnice
Riđovka je najotrovnija zmija Europe. Naša riđovka. Zato što se bosanska ljutica križala s posavskom ljuticom. Ako vam se, kojom nezgodnom prigodi u kući ili dvorištu zatekne zmija - njih želite u blizini. Darko i Vlado su zmijolovci.
"Od Rijeke, Istre, Makarske, Bjelovar, Čakovec, Osijek, Županja, da ne nabrajam da ne izostavim mjesta, Karlovac. Od poskoka, bjelice, riđovke, bjelouške, ribarice, svukulje, drvolaš", rekao je zmijolovac Darko Karamazan.
Jednom kada ih ulove - zmije vraćaju u prirodno stanište. "Dolazimo na teren, vršimo potragu, pretragu, hvatanje zmije i izmještanje u prirodu, većinom to bude šuma u državnom vlasništvu", rekao je Vlado Lađarević.
"Pa ja sam naučio da ih poštujem, nisam grub prema njima, kada ih moramo uloviti, kao kada netko uzgoji svoje pile ili prase. Tako sam i ja prema tim zmijama imao uvijek neko poštivanje", rekao je Darko.
"Strastven i dinamičan posao"
Nema mjesta u Hrvatskoj gdje nisu hvatali zmije. Zovu ih ljudi osobno ili preko pozivnog centra 112, a za lov imaju dozvolu Ministarstva zaštite okoliša.
"To je jedan strastven i dinamičan posao. Po struci sam agronom, volim životinje. Svaka intervencija je zanimljiva, predstavlja određen izazov", rekao je Vlado.
Pronalazili su ih pod krevetom, u ormaru, u kuhinjskim elementima, pećnici...
Nakon relativno kratke i blage zime, a potom i dugog sušnog razdoblja, što im itekako pogoduje, zmije su ovih dana vrlo aktivne. U potrazi su za hranom, a počelo je i parenje, jedne druge traže i prevaljuju veću udaljenost. Zemlja je još uvijek poprilično hladna i čim zagrije, zmije izlaze van i griju se, zavlače se u travu i raslinje. Velik su problem i neobrađene površine u Slavoniji, u napuštenim selima. To je idealno stanište za glodavce, a za njima dolaze i zmije.
Edukativni projekt
- Dok su sela bila napučena, mačke su reducirale broj glodavaca, a kokoške u slobodnom uzgoju izjele bi zmijski pomladak oko kuća i na taj se način održavao prirodni balans. Divlje svinje, koje su tradicionalno reducirale broj zmija, sada su se okrenule lakše dostupnoj hrani zbog interakcije s čovjekom i masovne poljoprivrede. Isto vrijedi i za ptice, koje su sve više žrtve prometa i pesticida - ispričao nam je inženjer agronomije Vlado Lađarević, koji je s najpoznatijim hrvatskim zmijolovcem Darkom Karamazanom krajem prošle godine osnovao Udrugu za zaštitu životinja "Zmijolovac", sa sjedištem u Šumeću kod Slavonskog Broda. Pripremili su edukativni projekt "Učimo o zaštiti ljudi i zmija" koji će uskoro početi provoditi, a brošura ovih dana ide u tisak.
- Očekujemo podršku svih slavonskih i turistički orijentiranih županija, gradova i općina kako bismo mogli stanovništvo i educirati što u situaciji kada susretnete zmiju, kako nas pozvati i kako ćemo vam pomoći. Jer u strahu su velike oči i ne mogu svi znati radi li se o zaštićenoj, zmiji otrovnici ili ne - kaže Lađarević. Upozorava da su kazne za ubijanje zmija jako velike, od 7.000 do čak 30.000 kuna.
U Hrvatskoj živi 15-ak vrsta zmija, od kojih su samo tri otrovnice (poskok, riđovka i planinski žutokrug)
S dolaskom proljeća bude se i zmije koje kreću u potragu za hranom, partnerom pa nisu rijetki njihovi susreti s izletnicima, planinarima, a tu i tamo put ih zna dovesti i u nečije dvorište pa čak i kuću. Zbog tople zime ove se godine može očekivati i veći broj zmija u prirodi.
Poznato je da u Hrvatskoj živi 15-ak vrsta zmija, od kojih su samo tri otrovnice (poskok, riđovka i planinski žutokrug), dok je preostalih 12 neotrovno i neopasno.
Mnoge su zaštićene, a kazne za ubijanje zmija idu od 7000 do čak 30.000 kuna.
Mnogo je razloga što se divlje životinje približavaju naseljima, dolaze u kuće i stanove, te radne pogone. Neke životinje opasne su za čovjeka pa ih je neophodno uhvatiti i odstraniti. U takvim u slučajevima podosta je problema. Primjerice lovci nisu nadležni za hvatanje divljači unutar naselja, kao ni odstrel. Pomoć se zatraži i od vatrogasaca.
Javnosti nije poznato da u Brodsko-posavskoj županiji djeluje Udruge za zaštitu životinja Zmijolovac u selu Šumeće. Njihova spasiteljska nedavno je na jezeru Pjeskara kod Lipika spasila je dabra od sigurne smrti.
- Dabar je ostao u šahtu kraj jezera, nije mogao izaći, lovci tvrde da nisu za to nadležni, pa sam pozvao udrugu Zmijolovac – kaže Saša Nikšić, ribočuvar društva „Slavonac“ iz Lipika. Iako su udaljeni oni su se odazvali pozivu, a bili su oprezni jer dabar ima oštre zube i može ugristi.
Bjelica ili Eskulapova zmija (Elaphe longissima ili Zamenis longissimus) je ako izuzmemo kravosasa najveća europska zmija.
Ova do oko 2 m dugačka i vitka neotrovna zmija izvrsna je penjačica po drveću. U mladosti se hrani gušterima, dok se prehrana odraslih sastoji od glodavaca, krtica i rovki, mladih ptica i jaja koje ubija stezanjem ili gušenjem tako što prvo počne gutati žrtvinu glavu. Ženke u leglo ležu 5-8 jaja u lipnju/srpnju.
Bjelica je u Hrvatskoj i okolnim zemljama jedna od najčešćih zmija i može se susresti od krajnjeg juga do sjevera Hrvatske. Područje njene rasprostranjenosti ide od Španjolske preko cijele južne i središnje Europe do Kavkaza.
Osim naziva bjelica i Eskulapova zmija, mogu se susresti i nazivi obična bjelica, smuk ili guž. U stručnoj literaturi u nas se pored latinskog naziva uobičajeno rabe nazivi bjelica i Eskulapova zmija. Naziv bjelica nastao je po blijedožutom trbuhu zmije. Smuk ili guž su općeniti nazivi za slične neotrovne zmije.
Ova je vrsta također povezana s grčkom mitologijom i poviješću medicine. Prema mitu oko Asklepijeva štapa bila je omotana Elaphe longissima. Asklepijev štap ne smije se zamijeniti s Hermesovim štapom (krilati štap s dvije zmije). Ova je vrsta pronađena i na nekim mjestima u Austriji i Njemačkoj gdje su bili podignuti rimski lječilišni hramovi. Kod ove vrste ondje je otkriven i amelanizam (albino) i melanizam.
Bjelica se pojavljuje kao medicinski simbol, Asklepijev štap.
Kao i sve zmije, i bjelica je ugrožena te je u Hrvatskoj kao i drugdje u Europi strogo zaštićena vrsta.
Zbog navedenog udruga Zmijolovac djeluje na području cijele Hrvatske.
Intervencijama na terenu štiti ljude u strahu koji ubijaju sve zmije između kojih i bjelice, hvata te ih vraća u prirodno stanište.
U Republici Hrvatskoj žive tri vrste otrovnica – poskok, riđovka i planinski žutokrug. Kod sumnje na ugriz zmije otrovnice treba izbjegavati i najmanji pokret, a ruku ili nogu na kojoj je ugrizna rana valja imobilizirati. Oko pet do deset centimetara iznad mjesta ugriza ugrizeni ekstremitet najbolje je podvezati srednje jakim stiskom kako bi se zaustavila venska i limfna cirkulacija, a radi usporavanja širenja otrova u organizmu. Važno je da se ne podveže prečvrsto kako se ne bi zaustavila arterijska cirkulacija. Nužan je hitan prijevoz ugrizene osobe ili životinje u najbližu zdravstvenu ustanovu. Primjena zmijskog protuotrova nezamjenjivo je sredstvo terapije. Sprječava razvoj teške kliničke slike trovanja koja, u nekim slučajevima, može imati smrtan ishod.
Antitoksin za otrov europskih zmija (konjski) upotrebljava se samo za liječenje nakon ugriza zmija iz porodice ljutica (Viperidae), rod Vipera. Polivalentni antitoksin neutralizira apsorbirani otrov zmije. Zbog svog kapaciteta da štiti od otrova čak pet vrsta zmija ljutica (V. ammodytes, V. berus, V. aspis, V. xantina i V. lebetina) ovaj proizvod je jedinstven u svijetu.
Primjena zmijskog protuotrova Imunološkog zavoda najbolji je jamac sigurnosti i zaštićenosti ljudi i životinja od posljedica ugriza ovih europskih zmija otrovnica.
Strah od zmija zove se ofidiofobija i jedna je od najraširenijih fobija - zahvaća otprilike jedna trećina ljudi u razvijenim zemljama. Zašto se ljudi boje zmija? U nastanku ofidiofobije kod neke osobe važnu ulogu igraju kulturološki (vjerski), povijesni, ponekad i eko-biološki čimbenici.
Dolaskom toplijih dana zmije se bude iz zimskog sna i kreću u potragu za hranom, a dolaskom hladnijih dana zmije traže mjesto za prezimljavanje. Zmije nemaju kalendar na zidu izbe, izaći će uvijek kada je toplo... nažalost kratkotrajno „bablje ljeto“ sad ih je izvuklo svojom toplinom te će prestankom toplih dana ponovo krenuti u svoja skloništa ili potražiti nova.
U preporukama Ministarstva zaštite okoliša nedostaje ono najvažnije - tko će iznijeti zmiju iz vaše kuće, kaže Karamazan
Dolaskom toplijih dana zmije se bude iz zimskog sna i kreću u potragu za hranom, u što su se protekle nedjelje uvjerili i stanovnici zagrebačkih naselja Prečko i Vrapče, koji su osjetili nelagodu kada su dugačke zmije ugledali u dvorištu, ali i na drvetu. Ministarstvo zaštite okoliša dalo je preporuke za postupanje u slučaju susreta sa zmijama, između ostalog i nošenje odgovarajuće odjeće i obuće. Napominju da će zmije pokušati ugristi jedino ako se osjećaju ugroženo i prestrašeno. U Hrvatskoj je ukupno 15 vrsta zmija, od čega su tri otrovnice (poskok, riđovka i planinski žutokrug), a strogo je zaštićeno 12 vrsta.
Najpoznatiji hrvatski zmijolovac Darko Karamazan (55) iz Šumeća kod Slavonskog Broda već je kao 12-godišnjak s ocem hvatao riđovke za Imunološki zavod i Plivu, koji su ih otkupljivali radi proizvodnje seruma. Tim se poslom bavio više od 30 godina. I nakon što je prije desetak godina prestao, uznemireni i uplašeni građani i dalje ga zovu kada u kući, automobilu ili pomoćnim prostorijama ugledaju zmiju.
Darku Karamazanu iz Šumeća kod Broda nitko ne nadoknađuje troškove
Ljudi me zovu sa svih strana, čim vidim nepoznat broj, odmah znam da je nekome zmija u kući. Jučer sam išao na intervenciju u Slavonski Brod, dan prije zvao me čovjek iz Rijeke, zmija mu je ušla u kanal u garaži i molio me da dođem i uhvatim ju, trebao sam ići i na Psunj, ali bio sam spriječen, pozivi su svakodnevni, govori nam poznati zmijolovac Darko Karamazan iz Šumeća kod Slavonskog Broda, koji je ovih dana zatrpan pozivima uspaničenih građana.
Krivi topli dani
S dolaskom toplih proljetnih dana zmije izlaze iz zimskih skrovišta i kreću u potragu za partnerom i hranom, a ljudima ulaze i u kuće, pomoćne prostorije, u automobile. A svi u pomoć tada zovu Darka, koji zna prepoznati vrstu, kada je zmija opasna, gdje se voli skriti i kako je uhvatiti, a ima i posebna kliješta i sanduk. Nalazio ih je pod krevetom, među odjećom u ormaru, u kupaonici, u kuhinjskim elementima, pa čak i u pećnici. Tim se poslom bavi od djetinjstva kada je s ocem hvatao zmije za Imunološki zavod i Plivu koji su ih otkupljivali radi proizvodnje seruma. Zmije su zaštićene, ne smiju se dirati ni ubijati, a nema više ni lova (u kojem je iz prirode izuzimano i dvije-tri tisuće primjeraka godišnje) pa ih sada ima više nego prije. Ljudi bacaju hranu, miševi se kote, otrovnice se njima hrane i tu si stvaraju staništa i razmnožavaju se. Najotrovnija zmija na koju nailazi na terenu je riđovka, a dosta su rašireni smukovi i bjelice, šarene zmije koje imaju trokutastu glavu i podsjećaju na riđovku, ali neće ugristi.
- Ljudi se boje, i ja ih razumijem. Zar mislite da bih ja spavao u kući u kojoj je zmija? To si uopće ne mogu zamisliti - ustvrdio je Darko.
Udruga za zaštitu životinja
Šumeće 37
35254 Šumeće
Vlado: 098 666 511
Darko: 098 544 511
e-mail: zmijolovci@gmail.com
facebook/zmijolovci